This is default featured slide 1 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 2 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 3 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 4 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

This is default featured slide 5 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.

ponedjeljak, 25. siječnja 2016.

Cijene barela nafte prvi put ove godine premašile 60 dolara



Cijene barela nafte danas su prvi put ove godine premašile 60 dolara na međunarodnim tržištima, što bi značilo da su samo u ovoj sedmici porasle četiri posto, usljed znakova mogućih većih rezova potrošnje u naftnoj industriji.
        

Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu porasla je u odnosu na prethodno zatvaranje 1,12 dolara, na 60,4 dolara.
       
Na kratko je cijena dostigla i 60,54 dolara, a na američkom tržištu barel je poskupio 80 centi, na 52,01 dolara, prenosi SEEbiz.
       
Prekomjerna ponuda spustila je cijene nafte na londonskom tržištu sa 115 dolaraiz juna prošle godine na 45,19 dolara u januaru ove godine da bi ih u međuvremenu podržali učestali signali iz naftne industrije o smanjenju izdvajanja, podstakavši njihov rast više od 30 odsto.
       
U četvrtak je tako najveći američki proizvođač nafte iz škriljca Apache Corp objavio da će smanjiti kapitalnu potrošnju i broj bušotina u ovoj godini nakon oštrog pada cijena nafte, čime bi zadržali tempo povećanja proizvodnje na nivou prošle godine.
       
Uz najave iz Apache-a, izvršni direktor Royal Dutch Shell-a, Shell Ben van Beurden, u četvrtak je takođe kazao da ponuda neće moći držati korak s rastućom potražnjom budući da kompanije smanjuju budžete, a francuski Total najavio je smanjenje ulaganja i broja zaposlenih.
       
- Tokom proteklih sedmica oporavak cijena nafte podržan je poboljšanim znakovima na tržištu i očekivanjima da će niske cijene dovesti do slabljenja rasta ponude u ovoj godini - tumači analitičar u banci Intesa Sanpaolo, Daniela Corsini.
       
Podršku cijenama nafte pružili su i pokazatelji iz ekonomije eurozone, čiji je rast u posljednjem kvartalu prošle godine neočekivano snažno ubrzao, budući da je stopa rasta njemačke privrede više nego udvostručena u poređenju s očekivanom.
       
Analitičari kao razlog rasta cijena u ovoj sedmici izdvajaju i slabiji dolar, koji pojeftinjuje robu iskazanu u američkoj valuti za imaoce ostalih valuta.
       
Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila da je referentna cijena barela njene nafte u četvrtak iznosila 52,86 dolara, što znači da je bila 65 centi viša nego dan ranije.

OVO MOŽDA NISTE ZNALI: Pogledajte šta je bilo sa imovinom Alije Izetbegovića vrijednom 5 miliona maraka…


Stranka demokratske akcije je 1997. godine osnovala Fond za djelatnost obrazovanja, nauke, kulture, ekonomske, finansijske i socijalne sigurnosti Bošnjaka pod nazivom „BOŠNJACI“, iz sredstava koja su Aliji Izetbegoviću, predsjedniku Predsjedništva BiH, uplaćena prema odluci donatora, naroda Kraljevine Saudijske Arabije, broj 4504 od 28.08.1995. godine.



U želji da unaprijedi rad Fonda i oslobodi ga od bilo kakvih političkih i drugih konotacija, te u svrhu činjenja trajnog dobra, rahmetli Alija Izetbegović je 16. aprila 2001. godine (22. maharrema 1422. po hidžri), uvakufio sredstva koja su u formi osnivačkog udjela uplaćena u Fond. Uvakufljenje je izvršeno u korist Vakufske direkcije u Sarajevu.

Vakufska direkcija je preuzela osnivačka prava nad Fondom „Bošnjaci“ i samim time sva imovina Fonda sa svim pravima i obavezama koje je Fond do tada ostvario prešla je u vlasništvo Vakufske direkcije.

Preuzimanjem osnivačkih prava, Vakufska direkcija je izvršila izmjene i dopune Statuta, Odluke o osnivanju i drugih normativno-pravnih akata Fonda kojim se reguliše njegov rad i funkcionisanje u novim uvjetima.


Vakufnama
Prema vakufnami koju je Vakufska direkcija izdala rahmetli Aliji Izetbegoviću 2001. god. prihodi od imovine se imaju koristiti u svrhe obrazovanja, nauke i kulture, a posebno materijalnog pomaganja Gazi Husrev-begove medrese i Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu.

Vakufska direkcija je preuzela obavezu da sa uvakufljenom imovinom upravlja savjesno kako to pravila uvakufljenja zahtijevaju, da uvećava vrijednost uvakufljene imovine, te da nastoji da u tom poslu ne učini loše djelo. Vakufska direkcija će u korist očuvanja ovog vakufa, angažirati najstručnija lica koja ocijeni da mogu svojom strukom i znanjem doprinijeti unapređenju uvakufljenje imovine.

Fond „Bošnjaci“ djeluje kao posebno pravno lice.

Osnovni ciljevi i zadaci Fonda „Bošnjaci“

– stipendiranje talentiranih učenika i studenata, te realizacija drugih programskih ciljeva i zadataka iz oblasti obrazovanja
– pomoć učenicima povratnicima i školama u manjem bh. entitetu
– izdavačka i štamparska djelatnost
– kulturne i sportske aktivnosti
– finansiranje i ugovaranje socijalnih programa
– ostali programi koji doprinose duhovnom i materijalnom razvoju Bošnjaka

NOVINARI PRONAŠLI NEVJEROVATNE ČINJENICE: Ovo je Dodik… Od dječaka sa sela do obožavanog vođe…


ATV je otvorio novi Dosije-Portret. U ovoj emisiji smo portretisati predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

U priči o licu i naličju Milorada Dodika i njegovom razvojnom putu – od dječaka sa sela, preko biznismena, reformiste, socijaldemokrate, do obožavanog srpskog vođe, donosimo brojne, zanimljive i nove detalje koji vas, sigurno, neće ostaviti ravnodušnim.

Pogledajte snimak emisije:

OVO JE NAJTEŽA KAZNA KOJU EVROPA MOŽE NAMTNUTI RUSIJI: Ako ovo urade Rusi najavljuju…


- Pregovori o "izbacivanju" Rusije iz SWIFT sistema ponovo su u fokusu nakon što su obnovljeni sukobi u Ukrajini za šta SAD i lideri zemalja Evropske unije okrivljuju Rusiju...


Ruski premijer Dmitriy Medvedev danas je upozorio da će u slučaju ograničavanja SWIFT sistema u transferu novca u Rusiji, odgovor Rusije biti "neograničen", piše Anadolu Agency (AA).


"U slučaju takve odluke, želio bih napomenuti da će naš ekonomski odgovor, i svaka druga reakcija, bit bez ograničenja", rekao je Medvedev.

Pregovori o "izbacivanju" Rusije iz SWIFT sistema ponovo su u fokusu nakon što su obnovljeni sukobi u Ukrajini za šta SAD i lideri zemalja Evropske unije okrivljuju Rusiju.

U augustu 2014. godine lideri Ujedinjenog Kraljevstva potakli su ideju "kažnjavanja Rusije" na način da ta zemlja više ne bude u SWIFT-u što je odbila mreža za rukovođenje SWIFT-om.

Budući da je sjedište SWIFT-a u Belgiji, mora se uskladiti sa zakonima Evropske unije, stoga postoji mogućnost da Rusija bude izbačena iz sistema kao što je to bio i slučaj sa Iranom 2012. godine.

Svjetsko udruženje međubankarskih finansijskih telekomunikacija (SWIFT) je mreža koja bankama i drugim finansijskim institucijama omogućava transakcije na sigurnoj i svjetskoj razini. "Izbacivanje" ruskih banaka iz sistema izazvalo bi velike štete u toj zemlj, s tim što bi i ruske banke teško obavljale transakcije izvan granica zemlje.

"Biti odsječen od SWIFT-a je generalna sankcija na cijelu zemlju. To bi bio agresivan potez", kazao je  za Anadolu Agency (AA) Udara Peiris, profesor finansija na Visokoj školi za ekonomiju Narodnog istraživačkog univerziteta Moskve.

subota, 23. siječnja 2016.

CIJELI BALKAN JE ZBOG OVOG NA NOGAMA: Srbin iz Srbije poslao poruku Srbima koji žive u BiH

Srbijanski portal Pescanik.net donosi fantastičan tekst koji vam prenosimo u cjelosti i bez ikakvih korekcija:

Bosnu volim prvenstveno zbog uporedog postojanja njenih različitih tradicija. Decenijama uoči poslednjeg krvavog rata, ljudi u Bosni i Hercegovini su najnormalnije živeli zajedno. Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini, gde je celokupna ljudska situacija uslovljena etno-religijskom pripadnošću, je bolesno stanje.


Prošao sam Bosnu uzduž i popreko i uverio se da Bosna nije višejezična sredina. U gradovima i selima ljudi govore istim jezikom, iako nas velikaši, proklete im duše, uporno ubeđuju da govorimo različitim jezicima i da su razlike među nama nepomirljive. Pritom, veoma je diskutabilno da li je Bosna i Hercegovina višenacionalna sredina. Odrednice Srbin, Hrvat i Bošnjak se mogu, sa gotovo stoprocentnom izvesnošću, koristiti kao sinonimi za versku pripadnost, umesto reči pravoslavac, katolik i musliman našeg jezika.

ISTORIJSKI OSVRT

Tokom istorije, u Bosni je uporno opstajao višereligijski suživot, dok je u Srbiji preovladala jednoobraznost. U srednjevekovnoj Srbiji je zakon nalagao versku isključivost i netrpeljivost, jer vladajuća pravoslavna religija nije tolerisala postojanje drugih vera. U srednjevekovnoj Bosni su zajedno živeli katolici, pravoslavci i bogumili. Dok su u Raškoj besneli verski progoni, Bosna je prihvatala ljude različitih vera. Dok je Stefan Nemanja proganjao naše pretke, dobri Ban Kulin im je pružao utočište. Ko je od našeg naroda tražio slobodu, taj je išao u Bosnu. U Raškoj su vladali samodržavlje i verski progoni.

Tokom svoje vladavine, muslimani su se ipak pokazali tolerantnijima od pravoslavaca. Iako su krajem srednjeg veka muslimani na ove prostore došli kao zavojevači, jedna je činjenica neosporna – dozvolili su da druge vere postoje i da pravoslavne bogomolje vekovima ostanu čitave. Otomanski sistem religijskog pluralizma definitivno predstavlja civilizacijski iskorak u odnosu na versku isključivost nemanjićke Srbije. Uprkos tome, Srbi su u XIX veku, od svog ustanka do sticanja državnosti, uništili gotovo sve džamije na području tadašnje kneževine Srbije. Tako su u Užicu porušene 34 džamije, u Smederevu 24, a u Beogradu na desetine njih. Slično se ponovilo i tokom rata u Bosni.

Bosna i Hercegovina je kolevka našeg zajedničkog jezika. Jezik srednjevekovne srpske države, koji poznajemo uglavnom preko vladarskih povelja i crkvenih spisa, prilično se razlikuje od današnjeg srpskog jezika. Jezik srednjevekovne Bosne i Huma, koji poznajemo preko natpisa sa stećaka, je prilično sličan jeziku kojim danas govorimo, i uglavnom razumljiv bez prevođenja. Ovo nimalo ne iznenađuje, uzme li se u obzir da je upravo hercegovački govor bečkim književnim dogovorom 1850. godine određen za zajednički književni jezik Srba i Hrvata (i drugih južnih Slovena), poznat kao srpsko-hrvatski jezik. Na hercegovskom govoru počiva čitava jezička reforma Vuka Karadžića, na temelju koje su nastali savremeni srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezički standard.

Bosna i Hercegovina je kolevka partizanskog otpora. Tokom drugog svetskog rata Bosna i Hercegovina je predstavljala središte otpora nacionalističkom ludilu i međuetničkom istrebljenju. Dok su u Srbiji i Hrvatskoj preovladale ekstremno nacionalističke snage, u Bosni su partizani uspešno vodili borbu protiv fašista i kvislinga, za ponovno ujedinjenje raskomadane domovine. Igman, Kozara, Neretva, Sutjeska, Jajce, Drvar, samo su neki od toponima koji podsećaju na upornu borbu naših naroda u Bosni i Hercegovini. Možda je kobna greška partizana bila što su nakon oslobođenja uzeli Beograd, a ne višenacionalno Sarajevo za glavni grad SFR Jugoslavije.

RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

Nije tajna da je Srbija stvorila Republiku Srpsku, kada je 1992. godine poslala vojsku, specijalce i dobrovoljce, te nahuškala, naoružala i organizovala Srbe u Bosni i Hercegovini. Čitave oblasti jedne multikulturne države su vojskom zaposednute, etnički očišćene i proglašene srpskom teritorijom. Tzv. Republika Srpska, ta žalosna tvorevina koja pokušava da bude srpskija od same Srbije, pokazatelj je naše nezrelosti za zajednički život, poštovanje bližnjega i prihvatanje različitosti. Ovo patološko stanje je urodilo stravičnim progonima i pokoljima naše inoverne braće, koje istorija pamti kao bosanski genocid.

Tokom rata su na teritorijama pod srpskom kontrolom džamije sistematski uništavane. Frapantan primer je Banja Luka, u kojoj su sve gradske džamije (njih šesnaest) uništene uz sadejstvo gradskih vlasti, iako u gradu nije bilo izravnih ratnih dejstava. S druge strane, u Sarajevu, koje je godinama bilo pod srpskom opsadom, iako neke srpske crkve jesu uništene (neke usled samog srpskog granatiranja), one nisu sistematski uništavane.

U Bosni nije okončan rat, u Bosni je zamrznut sukob. Dovoljan je letimičan pogled na međuentitetske granice Bosne i Hercegovine da bismo videli da je to samo zaleđena linija fronta u bratoubilačkom građanskom ratu. Rat u Bosni i Hercegovini nikada nije završen. Danas se vodi putem politike da bi sutra ponovo mogao oružano eskalirati. Bosni je potreban trajan, pravedan i održiv mir. Tzv. Dejtonski mir je suštinski nepravedan, jer je zacementirao rezultate etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva Višegrada, Zvornika, Bijeljine, Prijedora, Foče, Srebrenice i mnogih drugih gradova Bosne i Hercegovine. Tragičnim spletom događaja, Srebrenica danas pripada Republici Srpskoj. Srbija mora jasno osuditi zaposedanje teritorije istrebljenjem, da bi pokazala da je raskrstila sa ideologijom širenja teritorije, koja je predugo usmeravala njenu unutrašnju i vanjsku politiku. Srbija zaista nema razloga da podržava Republiku Srpsku, taj ostatak njene nesrećne politike 1990-ih.

Srbija je pokušala da ubije Bosnu i Hercegovinu. Ubijajući Bosnu, Srbija je ubijala i sebe, jer se ekstremizam iz Republike Srpske vraćao kao bumerang ubijajući građansku Srbiju. Nadam se da će Bosanci oprostiti našim potomcima. Takođe se nadam da naši potomci nikada neće oprostiti svojim precima. Neka nam drugi oproste naše ludilo. Mi sami sebi nikada ne smemo oprostiti. Ubili smo deo svog naroda u Bosni.

CIVILIZACIJSKE PERSPEKTIVE

Bosna i Hercegovina je otvorena mogućnost našeg zajedničkog života, pravoslavaca, katolika i muslimana istog jezika. Politička ideja Bosne i Hercegovine je načelo suživota naspram plemenske podeljenosti, verska trpeljivost naspram verske isključivosti.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine su dospeli u tužnu situaciju da pod uticajem huškačke propagande prezru svoju domovinu. Poznajem mnoge bosanske Srbe koji preziru Bosnu a obožavaju Srbiju. Oni grdno greše. Kao pripadnik srpskog naroda, kao Srbin iz Srbije, poručujem mojim sunarodnicima, Srbima iz Bosne – Srbija nije vaša majka, vaša majka je Bosna. Nemojte prezirati zemlju naših otaca. U Bosni naš narod živi već vekovima. U srednjem veku, kada Srbija nije ni postojala, već samo vazalna kneževina Raška, naši preci su u kraljevini Bosni odolevali raznim moćnicima sa istoka i zapada.

Bosna nikada nije bila u sastavu Srbije, i ukoliko ima pravde, nikada neće ni biti. Najmoćniji srpski srednjevekovni vladari, kao što su Stefan Nemanja i Dušan Silnik, nisu uspeli da uključe Bosnu u svoju državu. Vekovima kasnije, to nije pošlo za rukom ni Slobodanu Miloševiću. Srbija ni ne treba da teži da osvaja i pripaja Bosnu, već treba da bude sa njom u zajednici na ravnopravnim osnovama.

Srbija od Bosne treba da nauči različitost. Za razliku od Srbije, Bosna ima dugu tradiciju multikulturalnosti. Koncept bosanstva počiva na suživotu različitih verskih tradicija i ima kapaciteta da integriše ljude različitih etno-religijskih tradicija koji dele isti geografski prostor. Koncept srpstva, nažalost, nema taj kapacitet, jer počiva na principu verske isključivosti. On je isključiv u svojoj biti, ne samo prema drugim narodima, već i prema sunarodnicima koji ne pripadaju pravoslavlju. Logičan ishod politike isključivosti je istrebljenje. Nije slučajno što je srpstvo definisao upravo episkop Njegoš u kontekstu istrebljenja domaćih muslimana (tzv. „istraga poturica“). Ovaj koncept deluje dezintegrativno čak i po samu Srbiju, onemogućujući joj da postane država svih svojih građana, odnosno moderna politička nacija. Stoga neki kritičari predlažu redefinisanje koncepta srpstva na principu integracije.

Sarajevo često nazivaju balkanskim Jerusalimom, jer se u njegovom centru jedna do druge nalaze islamska, pravoslavna, katolička i jevrejska bogomolja. Beograd se, nažalost, ne može pohvaliti takvim poštovanjem svojih različitih nasleđa – beogradska sinagoga i džamija su skrivene i getoizirane, beogradski budistički hram, jedan od prvih u Evropi, odavno je zapušten i srušen. Pejzažom Beograda suvereno dominiraju isključivo pravoslavni hramovi. Beograd se uporno odriče sopstvene prošlosti – od nekadašnjih dvestotinjak džamija u Beogradu, opstala je samo jedna, a i ona je spaljivana. Izgleda da naš grad još uvek nije dovoljno zreo da vidno istakne svoje različite tradicije. Da bi izrastao u istinsku metropolu, Beograd mora prihvatiti svoju različitost.

Bosna je srce Balkana. Bosna i Hercegovina je geografsko, jezičko i etničko središte našeg naroda podeljenog religijom, dok su Hrvatska i Srbija zapadna i istočna periferija. Ukoliko se muslimani, katolici i pravoslavci našeg jezika odluče na suživot u Bosni i Hercegovini, to će se blagotvorno odraziti na sve susedne države.

Zajednička Bosna i Hercegovina trenutno ne postoji. Varvari još od rata pokušavaju da raskomadaju Bosnu i Hercegovinu na zavađene etno-religijske entitete, predstavljajući politiku aparthejda i segregacije kao nešto poželjno. Od polovine višereligijske države je napravljena verski isključiva paradržava Republika Srpska. U ostalim delovima je uspostavljena prevlast Bošnjaka ili Hrvata. Stvarnost je premašila najluđa predviđanja sarajevskih nadrealista, uključujući izmišljanje novih jezika i podelu dece po nacionalnoj osnovi u vrtićima i školama. Izlaz iz ovakvog stanja treba tražiti u ukidanju ratnih entiteta i okretanju oblasnim autonomijama, nevezanim za nacionalnu pripadnost. Živela zajednička Bosna i Hercegovina, u čijim će se školama učiti jedan jezik, jer se jedan jezik govori u narodu.

Velika je stvar što Bosna i Hercegovina još uvek postoji. Kao jedina višenacionalna država na Balkanu, ona je trn u oku svim nacionalistima, posebno nakon raspada naše zajedničke države SFRJ. Neuspehom Jugoslavije pali smo jedan veliki ispit iz suživota. Za zajednički život nam je preostala još samo Bosna i Hercegovina.

CIJELA BOSNA SE OVOM RADUJE: Njemačka traži 150 hiljada radnika… Vlasti BiH i Njemačke dogovorile masovo zapošljavanje Bosanaca…

Građani Bosne I Hercegovine šansu za zaposlenje u narednim godinama mogu tražiti u Njemačkoj,kojoj fali oko 150 000 radnika u raznim profesijama.

Rješavanje tog problema Vlada u Berlinu vidi u dovođenju stručne radne snage iz inostranstva.Za sada iz Bosne I Hercegovine najčešće posao dobija medicinsko osoblje ili tačnije njegovatelji.




Zahvaljujući sporazumu između Savezne agencije za zapošljavanje iz Njemačke i Agencije za rad i zapošljavanje BiH posao u Njemačkoj trenutno najlakše dobija medicinsko osoblje.

Siniša Vlaisavljević,Agencija za rad I zapošljavanje: Do sada je 900 lica otišlo po tom osnovu. moraju imati srednju medicinsku školu opšti ili pedijatrijski smjer i moraju imati odgovarajući staž.

Nedostatak radne snage u Njemačkoj postaje hroničan problem. Zato osim medicinskog osoblja priliku za zaposlenje imaju inženjeri i tehničari za mehatroniku, električari, mašinovođe.varioci,kuhari, hotelijeri, vodoinstalateri i drugi. Njemačka dva puta godišnje objavljuje listu nedostajućih zanimanja, a rješenje je primorana tražiti uvozom radne snage. Problem za kadrove iz BIH je sporazum između dvije Agencije koji se nastoji proširiti.

Siniša Vlaisavljević,Agencija za rad I zapošljavanje: Postoji obostrani interes.Uporedili smo njihovu listu deficitarnih zanimanja sa našom gdje imamo višak nezaposlenih.Ostalo je da probamo usaglasiti nastavne planove u školama kako bi ljudi mogli dobijati zaposlenje.

Primjera radi,varioci su traženi u Njemačkoj ali nastavni plan dvije zemlje je potpuno različit.Ipak, priliku za posao mjesečno dobije 1.900 radnika iz BIH angažovanih u domaćim kompanijama koje svake godine dobijaju detašmane za rad u Njemačkoj.

Mirsad Jašarspahić,predsjednik Privredne komore FBiH: Radi se o tri vrste zanimanja građevinarstvo,rudarstvo I to poslovi izoliranja kao i montažni radovi mašinske struke.

Posao u Njemačkoj može se dobiti I putem privatnih Agencija, s tim da je rizik za radnika znatno veći.

Siniša Vlaisavljević,Agencija za rad I zapošljavanje: Za razliku od ovog zapošljavanja veća je zaštita postoje sporazumi ko ide privatnim putem izlaže se riziku da dođe u nepriliku kao što je bio slućaj u Kataru I drugim zemljama.

Firme u Njemačkoj koje žele zaposliti ljude izvan EU moraju raspisati javne konkurse koji se mogu naći na web stranici Savezne službe za zapošljavanje Njemačke.

SKORO SVI KORISTIMO VIBER: Nakon što ovo vidite, vrlo je moguće da ćete ga odmah izbrisati…

Viber je u Bosni i Hercegovini prosto ``eksplodirao`` posljednjoj godini. Do masovne upotrebe aplikacije došlo je zahvaljujući dva faktora. Pametni telefoni sve su jeftiniji i dostupni su za skoro svačiji džep, a i WiFi mreža je sve rasprostranjenija.


Koliko zapravo znate o Viberu?

Viber je aplikacija za pametne telefone koji korisnicima omogućuje pozive i slanje besplatnih poruka. Viber radi na 3G i WiFi mreži.

Za razliku od ostalih VoIP pružatelja usluga, kao što su Skype, Viber ne zahtijeva korisnički račun, te omogućuje izravan poziv svim mobilnim i fiksnim mrežama, gdje je softver instaliran na oba uređaja.

Viber je aplikacija koju je napravila tvrtka Viber Media. Viber Media je tvrtka sa sjedištem na Kipru, s razvojnim centrima u Bjelorusiji i Izraelu. Ovu mobilnu aplikaciju osnovao je izraelsko-američki biznismen Talmon Marco.

Ipak, oko ove mobilne aplikacije koja je doslovno pokorila svijet, vlada ogromna kontroverza, posebno po pitanju njegove sigurnosti. 

Naime, Talmon Marco je izraelsko-američki poduzetnik je radio za Izraelske snage odbrane i dobio je diplomu iz kompjuterskih nauka i menadžmenta. Kreirao je i razvio besplatne aplikacije koje bi potencijalno mogle pratiti korisničke razgovore i njihove aktivnosti, poput iMesha (za kojeg se govorilo da je potajno instalirao spyware na aparatima svojih korisnika) i Bandooa.

Godine 2010. razvio je Viber s Igorom Megzinikom, prijateljem iz Izraelskih odbrambenih snaga. Upravo zbog ovih činjenica mnogi vjeruju kako su njihove poruke praćene, a da se njihovi pozivi špijuniraju.

Marco je sam kazao kako su ga mnogi optuživali da je razvio špijunsku mrežu, no on tvrdi kako nikada nije uzeo ni dolar od države Izrael, te da je samo razvojni centar Vibera u toj zemlji.

``Nikada nismo nikome dozvolili pristup razgovorima i porukama na Viberu. Saudijska vlada je zaprijetila trima kompanijama da će ih ugasiti ako ne dozvole monitoring - nama, Skypeu i Whatsappu. Samo je jedna ugašena (Viber). Zapitajte se zašto nisu i ostale``, kazao je svojevremeno za Guardian.

Također, tu je još jedno pitanje politike privatnosti - kopija adresara. Naime, aplikacija čuva kopiju svačijeg adresara na svom serveru, za razliku od drugih aplikacija. Tako da jednom kada neko od vaših poznanika skine aplikaciju, dobit će i broj onih koji je ne žele downloadirati.

Bilo kako bilo, Viber je i dalje aplikacija koja je polako preuzela naše mobilne živote.

ponedjeljak, 18. siječnja 2016.

ponedjeljak, 4. siječnja 2016.

SNIJEG NASTAVLJA PADATI: Pogledajte video o tome šta se dešava na putevima u BiH…


Snijeg koji od jutros pada na putevima u BiH već sada pravi manje probleme.

Iako nema većih zastoja, brojni putevi nisu potpuno prohodni jer ni ove zime putne službe nisu počele na vrijeme da rade svoj posao. Iz BIHAMK-a pozivaju na posebnu pažnju vozača koji voze preko planinskih prevoja.




Posebno se izdvajaju prevoji Ivan Sedlo, Nišići, Rostovo, Lanište, Oštrelj, kao i dionica M-5 Gorjevac-Ripač.

„Dok je padao snijeg to se nije moglo sve očistiti i onda evo sad kada je prestao snijeg, to će u narednih nekoliko sati biti sve očišćeno. Mislim da nema velikih smetnji, jer ovo nije strašno velika količina snijega“, pojašnjava direktor Civilne zaštite Federacije BiH Fahrudin Solak.

Iz Civilne zaštite kažu da nisu iznenađeni, te da su za snijeg bili spremni prije mjesec dana. U ovom trenutku za njih, zbog snijega, nema posla.

„Što se tiče našeg dijela posla u slučaju da imamo neko selo ili naselje odsječeno, da se pruži pomoć. Mi se nismo znenadili, znali smo da će snijeg u prvoj sedmici januara da padne. Ovo nije veliki snijeg, ne bi trebao ni zimsku službu da iznenadi“, dodaje Solak.

Iz BIHAMK-a savjetuju opreznu vožnju i posjedovanje zimske opreme, koja je zakonski obavezna na putevima u BiH. Za teretna vozila obavezno je i korištenje lanaca. Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda kažu da će do kraja dana u BiH preovladavati oblačno vrijeme sa susnježicom i snijegom u Bosni i kišom u Hercegovini.